Jwenn resous sante mantal pou imigran ak refijye yo

Mete ajou 18 jen, 2026
Anpil moun fè eksperyans pwoblèm sante mantal. Nan Etazini, li komen pou chèche èd pou pwoblèm sa yo. Li pa gen anyen yo dwe jennen sou. Aprann sou diferan kalite tretman ak resous sante mantal pou imigran yo.

Ki sa ki sante mantal?

Sante mantal se sou santiman ou, fason ou panse, ak fason ou aji. Li se yon pati enpòtan nan sante jeneral ou. Li ka menm afekte sante fizik ou. Bon sante mantal ede w fè fas ak lavi chak jou, fè bon chwa, ak jere estrès.

Anpil bagay ka afekte sante mantal ou. Antanke yon imigran, ou ka fè fas ak diferan defi ki ka afekte jan ou santi ou. Ajiste nan lavi nan Etazini a ka santi akablan oswa poukont li. Si w kite vyolans dèyè oswa w lwen fanmi w ak kominote kiltirèl w la ka gen enpak sou jan w santi w tou.

Kilè pou anvizaje chèche èd

Sante mantal enpòtan menm jan ak sante fizik ou. Lè w resevwa tretman sa ka ede w santi w pi byen epi amelyore kalite lavi w.

Li kapab lè pou w chèche sipò si:

  • Ou souvan santi ou tris oswa enkyete
  • Ou pa kapab fè fas ak travay chak jou
  • Ou fè eksperyans chanjman nan dòmi oswa manje modèl

Gen èd deyò a pou ou. Li ka difisil pou pale de santiman ou yo, sitou si sa pa t komen nan peyi lakay ou. Li nòmal pou ou bezwen èd, se pa yon bagay pou ou wont de li.

Sante mantal sanble diferan nan chak kilti. Ou ka jwenn sipò nan fason ki fè w santi w alèz.

Tip tretman yo

De kalite tretman sante mantal ki pi komen yo se:

  • Terapi gen ladan sikoterapi oswa 'terapi pale' men gen anpil diferan kalite. Ou ka pale ak yon terapis poukont ou oswa nan yon gwoup.
  • Medikaman yo preskri souvan nan konbinezon ak terapi. Medikaman ka ede jere sentòm maladi sante mantal.

Ou ka jwenn èd sante mantal an pèsòn nan yon CLINIC oubyen pale ak yon founisè swen sante an liy (telesante) lakay ou.

Kiyès ki kapab ofri tretman

Diferan pwofesyonèl yo resevwa fòmasyon pou trete maladi mantal nan peyi Etazini:

  • Founisè swen prensipal yo gen lisans pou trete pwoblèm sante jeneral epi yo ka preskri medikaman.
  • Sikyat yo se medikal doktè ki gen lisans pou tcheke pou pwoblèm sante mantal, bay terapi, ak preskri medikaman.
  • Sikològ yo se pwofesyonèl ki gen lisans pou teste pwoblèm sante mantal epi bay terapi. Sikològ pa ka preskri medikaman.
  • Travayè sosyal yo gen lisans pou evalye ak trete pwoblèm sante mantal.
  • Konseye ak terapis yo gen lisans pou bay terapi.
  • Espesyalis kanmarad yo se pwofesyonèl ki gen eksperyans kondisyon sante mantal epi ki resevwa fòmasyon pou ofri sipò emosyonèl.

Pwofesyonèl sante mantal yo ka travay ak gwoup espesifik, tankou refijye oswa timoun. Yo ka resevwa fòmasyon tou nan domèn espesifik epi yo ka konsantre sou depresyon, dejwe, oswa chòk. Anpil ofri sèvis ki sansib pou kiltirèl e gen kèk ki ka bay sipò nan lòt lang pase Anglè.

Estati imigrasyon w pa afekte kapasite w pou resevwa sèvis sante mantal. Ou pa oblije rapòte estati imigrasyon w bay founisè swen sante yo.

Ki jan yo jwenn sèvis sante mantal

Li ka pran tan pou jwenn bon èd sante mantal men ou gen opsyon. Ou ka jwenn èd atravè ou:

  • Doktè premye swen. Yo ka tcheke sante mantal ou epi refere w bay espesyalis. Asirans sante ou ka kouvri èd.
  • Zanmi ak fanmi. Yo ta ka konnen bon resous oswa pwofesyonèl.
  • Ajans reyentegrasyon lokal yo si w resevwa benefis ORR kòm yon refijye, yon benefisyè azil, oswa yon lòt imigran ki kalifye. Yo ofri sipò espesyal pou imigran yo.
  • Òganizasyon kominotè ak relijye yo. Kote sa yo souvan gen resous sante mantal.
  • Lekòl oswa kolèj. Yo souvan bay elèv yo sèvis sante mantal.
  • Pwogram nan espas travay. Tcheke si patwon w lan ofri yon Pwogram Asistans Anplwaye (EAP).
  • Bibliyotèk piblik. Sèvi ak yo pou enfòmasyon ak rekòmandasyon sèvis lokal yo.

Ou ka chèche sèvis ak founisè an liy tou:

Jwenn resous

2-1-1 anyè
Lis resous sante mantal pa kòd postal oswa vil

Kolektif Sante Mantal Azyatik
Lis sèvis pou kominote Azyatik yo

Center for Victims of Torture
Sèvis sante mantal ak sipò pou sivivan lagè ak tòti nan Arizona, Georgia, ak Minnesota

Coalition for Immigrant Mental Health
Lis sèvis sante mantal nan Illinois pou kominote imigran yo

HRSA Health Center Locator
Lis sant ki bay sèvis sante jeneral ak sante mantal

Immigrants Rising
Ede jèn ki san papye jwenn sipò pou sante mantal

Enklive Terapis
Lis sèvis konsèy kiltirèl ki reponn

InReach
Lis sante mantal ak lòt resous pou imigran LGBTQ+ yo

Institute for Muslim Mental Health
Resous pou Ameriken Mizilman yo

Terapi Latinx
Lis sèvis konsèy pou kominote Latinx nan peyi Etazini

NAFC klinik
Lis CLINIC yo ki ofri sèvis sante gratis oswa a pri abòdab menm san asirans

National Alliance on Mental Illness
Lis resous sante mantal

Psychology Today
Lis terapis pa kòd postal

Find Treatment.gov
Lis klinik ki trete pwoblèm sante mantal oswa abi sibstans

SAMHSA Lokatè Abi Sibstans
Lis enstalasyon ki trete abi ak dejwe sibstans

Terapis Sid Azyatik yo
Lis sèvis konsèy pou kominote Sid Azyatik Ozetazini

United We Dream
Lis sèvis gratis oswa a pri ki ba pou imigran san papye

Liy Èd Byennèt USCRI 
Konsèy pou nouvo refijye ak imigran

Èd imedyat

Li ka pran kèk tan pou w jwenn yon randevou ak yon founisè sante mantal. Men fason pou jwenn sipò ak swen pou tèt ou nan entre-temps la.

  • Jwenn sipò. Pale ak fanmi w oswa zanmi w oswa yon moun ou fè konfyans ki ka koute ou epi ofri sipò.
  • Pratike egzèsis pou respire pwofon. Pran souf dousman, pwofon pou ede kalme tèt ou. Eseye metòd 4-7-8 la. Respire pou 4 segonn, kenbe souf ou pou 7 segonn, epi rann souf pou 8 segonn.
  • Fè yon aktivite ou renmen. Fè yon bagay ki pral fè w santi w pi byen, tankou al fè yon ti mache, ekri yon jounal, oswa koute mizik.
  • Fè an sante. Manje manje ekilibre, rete idrate, evite alkòl, epi vize pou 7-9 èdtan dòmi chak swa pou sipòte atitid ou ak nivo enèji.
  • Rele oswa voye tèks yon liy dirèk pou kriz.
  • Antre nan yon gwoup sipò.

Liy dirèk pou kriz

Liy dirèk pou kriz ofri sipò gratis pou moun ki gen yon kriz emosyonèl. Yo kenbe enfòmasyon ou yo konfidansyèl epi yo pa pataje li ak pèsonn. Yo disponib anjeneral nan tout èdtan nan jounen an ak chak jou nan semèn nan. Tout liy dirèk sa yo genyen konseye ki resevwa fòmasyon pou koute epi bay èd. Gen kèk ki ofri sipò nan plizyè lang.

Liy dirèk pou kriz

988 Suicide and Crisis Lifeline
988 (rele oswa voye yon mesaj tèks)

Crisis Text Line
741741 (tèks)

Disaster Distress Helpline
800-985-5990 (rele oswa voye yon mesaj tèks)

National Child Abuse Hotline
800-422-4453 (rele oswa voye yon mesaj tèks)

National Domestic Violence Hotline
800-799-7233
88788 (voye tèks START)

National Human Trafficking Hotline
888-373-7888 (rele)
233733 (voye tèks)

National Runaway Safeline
800-786-2929 (rele oswa voye yon mesaj tèks)

National Sexual Assault Hotline
800-656-4673 (rele)

Teen Line
800-852-8336 (rele)
839863 (tèks)

Trevor Project for LGBTQ+ youthpou jèn LGBTQ+
866-488-7386 (rele)
678678 (tèks)

Veterans Crisis Line
988 (rele epi peze 1)
838255 (voye tèks)

Pifò nan liy sa yo gen tou yon opsyon pou chat an liy. Vizite sit entènèt yo pou tcheke. Si w ap voye tèks nenpòt nan liy sa yo, voye tèks "alo" ta dwe konekte ou ak yon moun.

Rele 911 si w an danje imedya. Di operatè a ou gen yon ijans sante mantal. Aprann plis sou fason pou rele lapolis.

Gwoup sipò kanmarad

Gwoup sipò kanmarad yo se ak moun ki te fè eksperyans menm jan an. Nan gwoup sa yo, moun yo gen chans pataje eksperyans yo epi jwenn sipò nan men moun nan kominote yo.

Bwat zouti sante mantal

Plis soti nan USAHello

K ap chèche enfòmasyon espesifik?


Enfòmasyon ki nan paj sa a vini de mentalhealth.gov, NAMI, SAMHSA, ak lòt sous nou ka fè konfyans. Objektif nou se pou ofri enfòmasyon ki fasil pou konprann epi yo mete yo ajou regilyèman. Enfòmasyon sa yo pa konsèy jiridik.